Ovo je vježba koju kardiolozi prvo preporuče kod povišenog holesterola

Prvo o tome šta se uopšte mjeri.

U nalazu se pojavljuju tri stavke koje su ovdje važne.

LDL je onaj koji se naziva lošim. Prenosi holesterol iz jetre prema tkivima, a njegov višak se taloži na zidovima krvnih sudova.

HDL je onaj koji se naziva dobrim. On radi obrnuto, dakle skuplja višak iz krvi i nosi ga natrag u jetru.

Trigliceridi su masti koje krv prenosi kao izvor energije. Njihov višak se povezuje s oboljenjem srčanih arterija.

Šta kretanje stvarno mijenja

Ovdje je nalaz koji iznenađuje.

Prema onome što navode kardiolozi, redovno vježbanje najviše djeluje na trigliceride i na dobar holesterol.

Patrick McBride, profesor kardiovaskularne medicine, navodi da dosljedno redovno kretanje može smanjiti trigliceride za trideset do četrdeset posto, te podići HDL.

Ono što, prema istom izvoru, kretanje ne radi jest da samo po sebi bitno snižava LDL, osim ako dovede do znatnog gubitka tjelesne težine.

To ne znači da je vježbanje beskorisno. Znači da mu je djelovanje na drugom mjestu nego što se obično misli.

Zašto se to ipak isplati

Odgovor je u tome kako HDL radi.

On funkcioniše kao odvoz. Skuplja višak holesterola iz krvi i odnosi ga u jetru, koja ga izbacuje iz organizma.

Ako se količina lošeg ne smanjuje, ali se povećava sposobnost organizma da ga uklanja, konačan rezultat je isti smjer.

Uz to, sniženi trigliceridi sami po sebi smanjuju opterećenje krvnih sudova.

Koliko i kakvo kretanje

Preporuka koja se najčešće navodi dolazi od Američkog udruženja za srce.

Riječ je o najmanje 150 minuta umjerene tjelesne aktivnosti sedmično, što je oko trideset minuta pet puta.

Umjerena znači da ubrza disanje i puls, ali da čovjek i dalje može razgovarati. Brz hod, plivanje, biciklo ili ples ulaze u tu kategoriju.

Ne mora se odraditi odjednom. Blokovi od deset ili petnaest minuta se sabiraju.

Uz aerobno kretanje, koristi i vježbanje sa otporom, dakle vlastitom težinom, elastičnim trakama ili tegovima. Prema novijim pregledima, ono djeluje i na osjetljivost na inzulin i na visceralno masno tkivo, dakle ono oko organa.

Najbolji rezultat, prema svim izvorima, daje kombinacija oba, uz promjenu ishrane.

Zašto rezultat ne dolazi brzo

Ovo je dio zbog kojeg mnogi odustanu.

Promjena u nalazu ne vidi se nakon nekoliko treninga.

Za mjerljiv pomak najčešće treba od nekoliko sedmica do nekoliko mjeseci dosljednog kretanja.

Jedno istraživanje pokazalo je da jedan trening nema učinka na holesterol, dok je redovno vježbanje kroz osamnaest sedmica dalo značajan porast HDL-a.

To znači da je ovdje dosljednost važnija od intenziteta.

Šta uraditi prije nego što počnete

Nekoliko stvari vrijedi znati.

Ako do sada niste bili aktivni, počnite kratkim šetnjama i postepeno produžavajte. Naglo povećanje opterećenja najčešće završi povredom ili odustajanjem.

Ako imate povišen holesterol, srčano oboljenje, povišen pritisak ili uzimate terapiju, o vrsti i obimu vježbanja posavjetujte se s ljekarom prije nego što bilo šta počnete. To vrijedi i ako imate tegobe u grudima, gubite dah pri manjem naporu ili vam se javlja vrtoglavica.

Vježbanje ne zamjenjuje terapiju koju je ljekar propisao, niti je razlog da se ona prekine bez njegovog znanja.